Istraživači iz Južnoafričke republike, Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije objavili su ovog meseca u časopisu Nature rad u kom analiziraju kako će klimatske promene uticati na divlji svet, koliko brzo bi vrste mogle nestati i da li će do njihovog izumiranja doći naglo ili postepeno.
Istraživači su posmatrali oko 30.000 kopnenih i vodenih vrsta i odredili su koju maksimalnu temperaturu ove vrste mogu da izdrže. Zatim su uzeli u obzir predviđanja kada će ta temperatura biti dostignuta ili prekoračena ako se uzmu u obzir različiti scenariji emisije gasova sa efektom staklene bašte, odnosno da li će ovi gasovi biti emitovani istim tempom kao sada ili ne.
Kako prenosi, The New York Times, ovim istraživanjem je utvrđeno da iznenadni kolaps može da se dogodi velikom broju vrsta i to u svim delovima sveta istovremeno ako se emisije gasova sa efektom staklene bašte ne smanje. Osim toga, kako se u ovom radu tvrdi, izumiranje se neće odvijati postepeno već naglo. Razlog za to je što će temperaturna granica biti prekoračena u isto vreme u gotovo svim staništima jedne vrste, tako da bi se veliki broj jedinki odjednom našao u uslovima koji im ne pogoduju. Zbog toga ne bismo svedočili postepenom nestajanju određene životinje, već iznenadnom izumiranju.
Istraživači tvrde da bi se kolaps u tropskim okeanima mogao dogoditi već sledeće decenije jer korali već uveliko blede, a u tropskim šumama bi mogao da počne oko 2040. godine.
Međutim, prema njihovom predviđanju, ako globalni prosek temperature ne poraste više od 2 stepena Celzijusa u odnosu na preindustrijski period, u opasnosti će biti 60 odsto manje vrsta, i manji broj ekosistema će se suočiti sa rizicima.
The New York Times podseća da je više od milion biljnih i životinjskih vrsta ugroženo usled različitih čovekovih aktivnosti kao što su bavljenje poljoprivredom, ribolov, seča šuma, krivolov, rudarstvo i sagorevanje fosilnih goriva.
